Čuvaj se senjske ruke, August Šenoa

Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.

Bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i pisac podlistaka. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili "zaorao" prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama - pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović) ili iz narodne predaje (Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica). Karakterizira ih lakoća izraza, gipkost stiha, naglašena ritmičnost i, često, humoristični ton. Namjera im je ista kao i kod povijesnih romana: biti sredstvo nacionalnoga odgoja i prava škola rodoljublja.



Vrsta djela:

• povijesni roman

Vrijeme radnje: 

• 17. stoljeće, doba Austro-Ugarske Monarhije

Mjesto radnje:

• Vrbnik, Krk, Senj, Orlovo Gnijezdo, Rijeka, Graz ili Gradac

Tema:

• Borbe uskoka i Mlečana

Osnovna misao:

• Treba braniti svoj zavičaj

Kompozicija djela:

Uvod: Uskok Juriša Orlović spašava Dumu iz ruku Mletka Vittoria.

Zaplet: Mletački biskup de Dominis sprema propast Senju i uskocima.

Vrhunac: Uskoci vođeni Jurišom Orlovićem provaljuju u Senj i ubijaju Rabatui Capogrossa.

Rasplet: Rabata je ubijen i Mlečani su svladani.

Završetak: Uskoci su opet slobodni, a Senjom je zavladao mir.

Kratki sadržaj:

Senjski uskoci stalni su trn u oku Mlečana. Oni služe austrijskome caru i brane more od Mlečana i kopno od Turaka. Ponosni su, hrabri i odani svome gradu i kraju. Austrijski general Rabata, koji služi i Veneciji, sprema uskocima smrt, a građanima Senja izgon. U tome mu pomaže izdajnički biskup de Dominis. Redovnik Cipriano javlja uskocima o dolazećoj nesreći, pa oni bježe na Orlovo Gnijezdo. Rabata ulazi s vojskom u grad i naređuje smaknuće kneza Posedarića. Uskoci pod vodstvom vojvode Juriše Orlovića upadaju u grad i oslobađaju ga. Sluge Mletačke Republike Rabata i Antonija Capogrossu stigla je pravedna kazna. Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak. A goli kamen i senjska bura i danas nose poruku: “Čuvaj se senjske ruke!”