Duga, Dinko Šimunović

Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.

Rođen je 1. rujna 1873. godine u Kninu. Završio je učiteljsku školu 1892. u Arbanasima te radio kao učitelj u Hrvacama (1892.–1900.) i na Dicmu (1901.–09.), te do umirovljenja 1927. na Obrtničkoj školi u Splitu. 1929. godine se seli u Zagreb. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "Mrkodol" (1905.) u zadarskom Lovoru, a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske moderne.Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama Mrkodol (1909.), Đerdan (1914.), Sa Krke i sa Cetine (1930.). Posmrtno je objavljena i zbirka Posmrtne novele (1936.). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd.).Najpoznatije pripovijetke su mu Muljika (1906.), Duga (1907.) te Alkar (1908.). Godina 1911. i 1923. napisao je dva romana - Tuđinac i Porodica Vinčić te 1918. tiskao dijelove nedovršenog romana Beskućnici.[1] Umro je u Zagrebu 3. kolovoza 1933. godine.Njegova proza iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u hrvatskoj književnosti. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu.

Vrsta djela: 

• pripovijetka

Vrijeme radnje: 

• kasno ljeto i jesen, početkom 20. stoljeća

Mjesto radnje: 

• izmišljeno mjesto – Čardaci, dolina rijeke Glibuše. Mjesto je vjerojatno između rijeka Krke i Cetine

Tema:  

• tužna sudbina djevojčice koja je željela bit dječak kako bi bila slobodna

Likovi: 

• Srna, Srnini roditelji, Klara, Sava, mještani Čardaka…

Kratki sadržaj:

Srna je živjela u doba kad djevojčice nisu smjele mnogo toga da ostanu vitke, blijedopute. . .  Njeni roditelji nisu bili siromašni, no imala je težak život. Sve su joj branili. Nije imala nikakve slobode.Srna je stalno sanjala o igri. Prije je djevojčicama bio drugačiji život nego danas. Nisu imale toliko slobode kao dečki. Stoga je Srnin san bio da postane dječak. Jednog je dana išla s roditeljima u vinograd kupiti grožđe. Tamo je srela Savu i Klaru. Klara je namolila Serdarove da taj dan puste Srni da se naskače i proveseli jer je ionako nitko neće vidjeti. Sava je pričala kako ju je zbog njezinog veza snašla nesreća. Srna je od njih čula da se djevojčica kad prođe ispod duge promijeni u dječaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proći ispod nje. Srna je potrčala prema njoj, a da to ove dvije nisu niti primijetile. Trčala je i trčala. Tako je išla došla do močvare. Nije ni znala da su se u njoj već neki utopili. Mislila je da ju može prijeći. Nije mislila o opasnosti. Samo je htjela postati dečko.Srna se utopila. Njene roditelje je jako pogodila njena smrt. Preselili su se u napuštenu tvrđavu i tugovali. Jedne noći su se bacili s visoke litice.

Analiza likova

Srna

Vesela desetogodišnja djevojčica, živahna i ugodna. Vitka, plave kose do ramena u boji zlata. U pospunosti se razlikuje od svojih roditelja koji su ozbiljni i paze na to što će o njima reći ljudi. Iz tog razloga budno prate svoju kćer kako ne bi ugrozila njihov status ugledne obitelji. Smatrali su da mora biti lijepog tradicionalnog odgoja. Želi živjeti slobodno, igrati se s dječacima, slobodno trčati i kupati se u rijeci, jesti koliko želi… i još puno toga, ali morala je biti tiha i pristojna djevojčica kako su zahtijevali njezini roditelji.